Povijest grada Krka seže u prapovijest. Krojila ju je izmijena starosjedilaca i došljaka počevši od Liburna, zatim Rimljana, Slavena, Franaka, Mlečana... Grad je postavljen na antičkim temeljima. Svjedočanstvo o istima nalazimo na Platea Antiqua, termama, mozaiku u konobi Mate, Venerinom hramu i ostatku tadašnjeg gradskog bedema. Grad je svoj današnji „ogrtač“ odnosno zidine dobio tijekom srednjevjekovlja. Još i prije toga, gradski arhitektonski raster definirali su rimljani postavivši dvije glavne ulice, cardo i dekumanus upravo ondje gdje se i danas nalaze. Grad se tijekom stoljeća razvija i raste, ali izgleda da postoji mjera koja poštuje i eventualno savija, ali rijetko lomi, temeljni rimski raspored. Promjene u vizuri grada uvjetuju dvije dominantne odrednice, jedna stilska, nošena stoljetnim promjenama u načinu gradnje, pa tako možemo vidjeti primjere romanike, renesanse, baroka itd, a druga je pokrštavanje i s njom povezana sakralna arhitektura koja je, kao i u ostalim starim otočkim gradićima, dominantan faktor u samoj gradskoj jezgri.

Grad Krk očarava reprezentativnom srednjovjekovnom baštinom. Nastala je tijekom venecijanske dominacije na ovim prostorima. U ovom su se razdoblju naročito istaknuli krčki knezovi Frankopani koji su se vještim političkim koketiranjem s Venecijom uspjeli nekoliko stoljeća zadržati u Krku. Gotovo u izvornom stanju do danas je ostao sačuvan frankopanski kaštel.

Kaštel je smješten na trgu Kamplin koji je onda (a možda i danas) predstavljao žarište profanog i sakralnog života. Na zapadnom kraju trga nalazi se krčka katedrala i crkva sv. Kvirina, lijepi primjeri romaničke arhitekture od kojih je druga, zbog svoje dvokatnosti, među izuzetcima u svjetskim razmjerima. Osim vrijedne romaničke ljuske, ove građevine stoljećima su oplemenjivane bogatim inventarom najviše venecijanskih stilskih karakteristika. Zbog toga ne čude vrijedni slikarski i skulpturalni radovi, djela majstora iz prekomorja, slike Andree Vicentina, Paola Veneziana, Nicole Grassija, ili pak skulpturalni radovi Michelazzijeve radionice.

Pogled na srednjovjekovni Krk bez skromnih redovničkih bratovština bio bi nezamisliv. Oni su svoje mjesto našli na sjevernim gradskim vratima Porta Su, uokolo današnjeg Trga glagoljaša. Nekada su na tom, nimalo neistaknutom mjestu živjeli franjevci, benediktinci, benediktinke i klarise. Samostani franjevačkog reda i benediktinki i dalje su sačuvani i u funkciji, dok je od nekadašnjega benediktinskog samostana sv. Mihovila sačuvana samo crkva sv. Marije od zdravlja, a samostan klarisa, je nažalost, u potpunosti porušen. 

Danas Krk poznajemo kao turističko mjesto iznimnog kulturno-umjetničkog naslijeđa, u kojem drevni Splendidisima Civitas Curitarum (presjajni grad Krčana) živi u lijepoj sinergiji s užurbanom naravi modernoga doba.