Platea Antiqua (Stara placa)

Stilsko razdoblje: antika

Stoljeće: 1. A.D.


Danas ovo područje određuje tek malo proširenje na raskršću glavnih ulica, no staro ime trga sugerira dublju starost, čiji nastanak seže sve do rimskog doba.
Na ovome se mjestu sijeku dvije glavne gradske ulice. Ove su ulice odraz povijesti, odraz romanizacije grada i djelomičnog kontinuiteta rimske gradogradnje, predstavljene kroz red i pravilnost. Romanizacija je označavala prekid autohtone tradicije gradnje prapovijesnih zajednica i prijenos rimskih tekovina urbanizma na čitavo osvojeno područje. Upravo je i Krk bio zahvaćen urbanističkom dozom antičkoga poimanja grada. Rimljani su naišli na već definirano naselje sa svim elementima koji vode do stvaranja grada i oblikovali ga prema svojim standardima.
Rimski planirani  grad orijentira se koordinatnim sustavom prema stranama svijeta, od svog geometrijskog središta – pupka (umbilicus, omphalos), koji se nalazi upravo na ovom trgu. Iz ove točke svećenik-projektant okrenut licem istoku, raširenih ruku određuje pravac gradskog karda, glavne komunikacije smjera sjever-jug. Kroz istu ovu točku prolazit će i gradska apcisa, koja ide pravcem istok-zapad. Ta je linija gradski dekuman, odnosno glavna ulica smjera zapad-istok. Te dvije glavne osi koordinatnog sustava u koje će se uklopiti grad, dijele prostor na četiri gradske četvrti, odraze nebeskih kvadranata: antica dexstrata i antica sinistrata te postica dextrata i postica sinistrata.
Gledajući tlocrt grada postoji mogućnost da je upravo tu, u granicama insule smještene sjeverno od gradskih termi, bio smješten antički forum koji je u kasnijim vremenima reurbanizacije negiran i pretvoren u tek mali trg. Ovo su, međutim, samo pretpostavke zbog nedovoljne arheološke istraženosti i zbijenog urbanizma do kojega dovodi srednji vijek.
Položaj ovog trga na sjecištu glavnih ulica čiji je postanak nepobitno antičkih temelja može se povezati sa Vitruvijevim načelima gradogradnje, koji diktiraju smještaj foruma upravo na sjecištu glavnih gradskih ulica. Ovakvih primjera na istočnoj jadranskoj obali ima mnogo npr. Jader, Aequum, Aenona, itd.

Bibliografija:

  • Suić, Mate, Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing, Zagreb, 2003.
  • Makarun, Matija, Rimski Curictum, diplomski rad, 2009.
Vremeplov