Crkva sv. Kvirina, posvećena zaštitniku grada Krka, lijep je primjer romaničke sakralne arhitekture u gradu Krku. Danas je dio cjeline katedralnog kompleksa. Prvi podatak o sv. Kvirinu datira iz 1335. kada su Krčani dali najamninu otoka Plavnika „za popravak crkve sv. Kvirina u Krku“. Pretpostavlja se da je izgrađena u 12. stoljeću. Posebnost je crkve sv. Kvirina u njezinoj dvoetažnosti i zemljopisnoj orijentaciji, budući da je njezina apsida vrlo netipično usmjerena prema jugu, vjerojatno zbog skučenog prostora na kojemu je izgrađena. Donja crkva ima titular sv. Margarite, mučenice iz Antiohije, dok je gornja posvećena sv. Kvirinu, zaštitniku grada Krka. Gornja i donja crkva u svojoj se unutrašnjosti bitno razlikuju, s obzirom da donja ima dva broda, od kojega je istočni širi od zapadnoga, a gornja tri broda. Tu razliku diktira troapsidalan južni završetak na gornjem katu i dvoapsidalan u prizemlju. Na mjestu prizemne istočne apside zid je skraćen i napravljen je prolaz iz kojega se ulazi u katedralu i crkvu sv. Margarite. Ova je romanička crkva izgrađena od bijeloga domaćeg kamena. Estetici crkve naročito doprinosi troapsidalan poluvaljkasti završetak, nejednako završen s istočne i zapadne strane, koji osim dubokih malih prozorskih otvora, kao jedinu istaknutiju dekoraciju, ima slijepe romaničke arkadice na vrhu te borduru od brušenoga crvenkastog domaćeg kamena (mandorlat) u sredini.
Sv. Kvirin i katedrala u početku nisu bili spojeni objekti. Poznato je da je biskup Lambert 1290. dobio papinu dozvolu za sakupljanje milostinje kako bi izveo neke vrlo skupe radove na katedrali nakon čega je, pretpostavljamo, katedrala spojena sa Sv. Kvirinom. Crkve su bile povezane tako što je gornja crkva imala veliki otvor, gotovo za širinu srednjega katedralnog broda. Ovim spajanjem, gornja crkva postala je matroneum katedrale iz kojega su žene sudjelovale na misi koja se odvijala u katedrali. Nakon što su u katedrali postavljene orgulje, otvor između objekata u potpunosti je zatvoren i ostala su samo vrata. Isto postoji mogućnost da je sv. Kvirin imao funkciju palatinske kapele krčkog biskupa ili pak zapadnog zdanja (galerija, westwerk), odakle su krčki knezovi pratili misu.
 Još u starim krčkim statutima postoji naredba notarima da moraju kod pisanja oporuka spomenuti oporučitelju ako želi nešto ostaviti za crkvu sv. Kvirina, krčkog zaštitnika. U donjoj se crkvi i danas misi, dok je gornja crkva (sv. Kvirin) prenamijenjena u muzejski prostor.