Na Trgu Kamplin, nasuprot krčke katedrale uz biskupsku palaču, nalazi se stari Frankopanski kaštel. Ovaj je Kaštel bio središnja i posljednja točka obrane grada. Nastajao je u više graditeljskih zamaha, od XII. do izmaka XVIII. stoljeća. Arhitektonski najstarija sastavnica kaštela je kvadratna, takozvana frankopanska kula – sudnica. Znamo da je kula dovršena 1191. godine jer nam o tome svjedoči latinski natpis u poluluneti iznad vrata, koji kaže: (H)oc opus e(st) to(t)i(u)s h(uius) comunis+a(nno) d(omi)ni m(illesimo) c(entisimo) no(n)a(gesi)mo I (primo) t(em)po(r)e I(ohannis) Vegl(ensi)s e(pisco)pi et B(artholomei) ac W(idonis) co(mit)v(m) V(egle) (h)oc opus e(st) i(n)ceptu(m) (Ovo je djelo čitave zajednice + (križ) godine Gospodnje 1191. u vrijeme Ivana biskupa krčkog i Bartula i Vida kneževa krčkih ovo je djelo započeto.)
Izrijekom se spominju akteri i vrijeme njene gradnja, no ne i njena funkcija ili namjena. Kula se svojim načinom gradnje izdvaja od ostalih arhitektonskih komponenata kaštela, te načinom zidanja velikih obrađenih kamenih blokova podsjeća na romaničku susjednu crkvu sv. Kvirina. Upravo se razlikom u načinu gradnje stvara teorija o njenom mogućem samostalnom postojanju u „predkaštelskom“ vremenu grada Krka i njezinoj funkciji kao zvonik Katedrale.
Današnji zvonik krčke katedrale modernija je gradnja iz 16. stoljeća, što poteže za sobom pitanje postojanja i lociranja starijega romaničkog zvonika. Na poliptihu Santacrocea, koji se čuva u franjevačkom samostanu na otočiću Košljunu, sv. Kvirin drži u naručju model grada Krka na kojem se jasno vidi krčki kaštel, a na mjestu sadašnje kule – sudnice nalazi se visoka građevina nalik na zvonik. U prilog ovoj teoriji idu i arhitektonska obilježja same kule. Zidana je od pravilnih klesanaca, a debljina zidova koji na mjestima dosežu gotovo 2 metra debljine ukazuju da je ta građevina bila namijenjena vertikalnoj gradnji. Osim toga, u prizemlju su nađeni ostaci fresko slikarstva vjerske tematike, što upućuje na sakralnu namjenu prostorije prizemlja.
Sve ovo navodi nas na zaključak da je tzv. kula sudnica bila zapravo  zvonik u svojoj originalnoj funkciji. Tijekom stoljeća  i povijesnih okolnosti lišena je svoje prvotne sakralne funkcije i asimilirana je u korpus kaštela kao kula.
Jugozapadna kula kaštela, takozvana „austrijska“, bedemom je u dodiru s ostatcima kule ponad Pizanskih vrata. Obzirom na tehniku gradnje i pojedine stilske elemente, njena gradnja vjerojatno pada u XIV. stoljeće.
Okrugla „Venecijanska“ kula na Kamplinu višekratno je prepravljana. S vanjske strane kule, prema trgu Kamplin ugrađena je kamena ploča s natpisom „Aurea Venetorum Libertati“ i simbolom sv. Marka. U prizemlju su vidljivi na konus zidani topovski otvori. Dva su otvora autentična, dok je istočna puškarnica, prema Pizanskim vratima, sazidana je naknadno na mjestu originalnog ulaza u kulu. Ta su vrata bila građena pravilnim klesancima sa željeznom rešetkom koja se spuštala kroz utor sa kata.
Frankopanski kaštel predstavlja jedini profani sačuvani spomenik srednjega vijeka u gradu Krku. Na Kaštelu su poduzeti zahvati rekonstrukcije, otvorena je šetnica po dijelu bedema i napravljen je manji postav arheoloških  spomenika. Unutar zidina Kaštela tradicionalno se održavaju ljetne kulturne manifestacije.